Sažetak

U prvom se predavanju studenti upoznaju sa osnovnim ekonomskim zakonima kao što su zakon oskudnosti i zakon opadajućih prinosa. Tri problema ekonomske organizacije i tehnološke mogucnosti društva te umijeće čitanja grafova osnove su koje se moraju svladati tijekom prvog predavanja.

Sažetak

U drugom tematskom predavanju studenti se upoznaju sa pojmom tržišta i države u modernoj ekonomiji. Ustrojstvo i funkcioniranje tržišta, način na koji tržišta rješavaju tri ekonomska problema kao i pitanje "tko vlada tržištem". Po završetku predavanja studenti moraju razumijeti princip nevidiljive ruke i pojam savršene konkurencije te mehanizme ponude i potražnje na tržištu.

Sažetak

U trećem predavanju studenti će se upoznati sa osnovnim elementima ponude i potražnje, krivuljom potražnje, tržišnom potražnjom te čimbenicima koji određuju ponudu i potražnju na tržištu te njihovu promjenu na tržištu. Ravnoteža ponude i potražnje na tržištu savršene konkurencije kao i mikroekonomski temelji ponude i potražnje te tržišta proizvoda studentima će pružiti sveobuhvatni uvid u mehanizam cijena na tržištu.

Sažetak

Za vrijeme četvrtog predavanja studenti će se upoznati sa teorijama izbora,korisnosti, načelima koji određuju potražnju i ponašanje potrošaca. Primjena teorije korisnosti prikazati će se pomoću primjera kako bi studenti što lakše shvatili pojam i uvjet ravnoteže potrošača. U nastavku će se upoznati sa efektom dohotka i supstitucije kao i geometrijskom analizom ravnoteže potrošača kroz krivulje indiferencije. Na kraju predavanja studenti će u potpunosti ovladati pojmom potražnje i izvodenja krivulje potražnje.

Sažetak

Nakon što smo analizirali potrošače kao subjekte na tržištu, potrebno je upoznati se i sa drugom stranom koja se na tržištu pojavljuje - ponudom  i ponuđačima. Razvoj proizvodnje kroz povijest uvjetovao je razvitak poduzeća do oblika u kojem oni danas na tržištu djeluju. Načini donošenja odluka o količini proizvodnje u poduzećima kao i cijenama proizvoda na  tržištu ovisni su o funkciji proizvodnje poduzeća. Funkcija proizvodnje  poduzeća ovisna je o troškovima proizvodnje poduzeća. U cilju maksimiziranja profita, manageri u poduzeću moraju biti osposobljeni prepoznati najnižu razinu troškova proizvodnje (pravilo najmanjih troškova) i oportunitetni trošak na tržištu.

Sažetak

Ekonomski troškovi i računovodstvo u poduzecu imaju vrlo važnu ulogu u određivanju konkurencijske snage poduzeća. Kako bi manageri mogli u potpunosti iskoristiti tržišne prednosti svojeg poduzeća i tako  nametnuti se tržištu potrebno je da budu dobro upoznati  sa  računom profiti i gubitka,  bilancom ali i najvažnijem čimbeniku - strukturom i jasnom ekonomskom analizom troškova. U kontekstu ekonomske analize troškova koja je neophodna za svakog uspješnog managera definirati će se ukupni,  prosječni, granični troškovi, specijalni slučajevi konkurencijskih tržišta,   ponašanje ponude konkurencijskog poduzeća.

Sažetak

U suvremenim tržišnim gospodarskim sustavima u svijetu ne egzistira samo model savršene konkurencije već su na tržištu prisutni i razliciti oblici nesavršene konkurencije. U okviru ovog predavanja analizirat će se upravo slučajevi nesavršene konkurencije. Modeli nesavršene konkurencije na tržištu jesu monopol, oligopol, monopolistička konkurencija. Da bi se  dao odgovor na pitanje kako će monopolista maksimizirati profite potrebno je definirate pojmove graničnog prihoda,  te načela graničnosti. Uz oblike nesavršene konkurencije na tržištu veže se i pojam ekonomskih troškova (eksternalija) i gubitaka do kojih dolazi zbog postojanja nesavršene konkurencije.

Sažetak

Rizik, neizvjesnost, špekulacija - otprema robe kroz prostor i vrijeme danas kao nikad prije obilježavaju moderna tržišna gospodarstva.  U  ovom  poglavlju  analizirat  će  se  ponašanje svih špekulanata na tržištu, ponašanje cijena tijekom vremena (vremenska dimenzija cijena, povećanje korisnosti kroz ulogu istih špekulanata u stabiliziciji na tržištu. Rizik i neizvjesnost prate ponašanje svih sudionika na tržištu pa tako i  špekulanata. U nastavku predavanja objasnit će se osnovni pojmovi teorije igara,  alternativne strategije konkurenata na tržištu i nekoliko važnih primjera teorije igara. Zaključci ovog  predavanja mogu se sažeti u ideji "igre, igre, svugdje ....". Krivulje potražnje za faktorima izvode se iz krivulja za potrošnju roba. Teorija granične produktivnosti razdiobe dohotka analizira način na koji se ukupni nacionalni dohodak razdjeljuje medu razlicite faktore.

Sažetak

Potražnja se za radom, kao i potražnja za svakim faktorom proizvodnje, odreduje graničnim    proizvodom rada. Mnogo je putova u diskriminaciju nadnica no najvažniji je uspostavljanje i  održavanje nekonkurencijskih grupa. Segmentacijom tržišta rada i rezerviranjem rukovodećih  položaja za bijelce, dok se ženama i manjinama daju ručni bezizgledni poslovi, ekonomija  omogućuje da se nejednakost zarada zadrži desetljećima. Uz broj pučanstva, ponuda rada ovisi o tri ključna faktora: prosječnom broju radnih sati, participaciji radne snage i stopi useljavanja. Iako sindikati mogu povisiti nadnice svojih članova, oni vjerojatno time ipak ne povećavaju realne nadnice ili udio rada za cjelokupnu državu. Suviše visoke realne nadnice mogu izazvati klasičnu nezaposlenost.

Sažetak

 Pod određenim uvjetima, koji uključuju savšenu konkurenciju, tržišna će ekonomija iskazivati alokacijsku efikasnost. Alokacijska efikasnost (koja se katkad zove Pareto efikasnost) obznanjuje da ni jedna osoba ne može doći u bolji položaj bez da se neka druga osoba ne  dovede u gori položaj.  Suvremena država lijeci tržišne promašaje, preraspodjeljuje  dohodak i resurse, vodi makroekonomsku stabilizaciju te ugovara sporazume sa ostalim  državama. Teorija javnog izbora analizira kako se države stvarno ponašaju. Pri  oporezivanju država odlučuje kako ce svoja neophodna sredstva izvući iz kucanstava i poduzeća i upotrijebiti ih za potrodnju i ulaganju. Ovo predavanje ima za cilj razumijevanje suvremene fiskalne politike od strane studenata.

Sažetak

Ekonomska je uloga države u zadnje vrijeme sveprisutnija na tržištu i u gospodarstvu. Država tako preko svojih mehanizama utječe na privatnu aktivnost kroz poreze, izdatke ili neposrednim zakonskim reguliranjem. Stvarno ponašanje države predmet je istraživanja teorije javnog izbora. Jednoglasnost kao metoda donošenja odluka karakterizira Pareto efikasnost, no često se javljaju i neefikasne odluke ili rezultati. Utjecaji poreza na štednju i investicije predmet su debate medu ekonomistima. Tu debatu najbolje ilustrira primjer Lafferove krivulje koja pokušava analizirati odnos izmedu visine poreznih prihoda i poreznih stopa.

Sažetak

Ekonomika reguliranje koju provodi država kroz nadzor cijena, proizvodnje, slobode ulaska i izlaska sa tržišta ima za cilj ispraviti nedostatak informacija i eksternalije koje se na tržištu javljaju. Ekonomsko reguliranje osobito je prisutno u slučaju postojanja prirodnog monopola na tržištu. Protukonkurencijsko ponašanje i sprečavanje monopolisticke tržišne strukture provodi se kroz zakonsku regulativu (poznatijom kao antitrustovski zakoni). U novije vrijeme kada su problemi okoliša sve više izraženi, proučavanje odnosa izmedu zagađivanja pucanstva, dohotka i kvalitete okoliša dobivaju na značaju. Malthusova teorija pučanstva primjer je jedne od takvih teorija.

Sažetak

Gledišta o tome da su nejednakost i dohodovna razlika neizmjenjive konstante u nekom društvu. Borba protiv siromaštva danas je jedan od temeljnih ciljeva međunarodnih organizacija i zemalja diljem svijeta. Nejednakost distribucije dohotka mjeri se Lorenzovom krivuljom koja pokazuje raspodjelu dohotka unutar nekog društva. Izvori nejednakosti pomno se istražuju kako bi se siromaštvo u svijetu smanjilo. U nastavku dan je pregled makroekonomskih pojava i agregata, ciljeva i instrumenata kako bi se ponašanje agregatne ponude i potražnje  te njihov  utjecaj na makroekonomiju  raspravilo.

Sažetak

Računi nacionalnog dohotka i proizvoda osnova su za donošenje kvalitetnih  i efikasnih makroekonomskih odluka.  Bez kvalitetnih baza podataka i proučavanja kretanja makroekonomskih agregata kroz povijest, ne mogu se primjenjivati pravovremene i prikladne mjere tekuće ekonomske politike.   Zeleno društveno računovodstvo u novije vrijeme osim grubih makroekonomskih agregata postošnje u obzir uzima i stanje okoliša te negativne posljedice zagađivanja.

Sažetak

Upoznavanje ekonomskog života, nacionalnog toka i snaga koje stoje iza ekonomskog rasta iziskuje upoznavanje kategorija potrošnje i investicija. Odnosi izmedu potrošnje i investicija imaju ključnu ulogu u određivanju budućeg bogatstva neke zemlje. Raspoloživi dohodak važna je odrednica potrošnje i štednje. Makroekonomska je realnost da sve komponente potrošnje direktno ili indirektno utječu jedna na drugu a time i na agregatnu ponudu odredujući na taj način proizvodnju nekog gospodarstva u nekom vremenu.

Sažetak

Agregatna potrošnja koju čine potrošnja ovisna o dohotku, investicije ovisne o proizvodnji, državna potrošnja i neto izvoz direktno je ovisna o ponudi novca. Čimbenici koji utječu na agregatnu potražnju su makroekonomska politika i ostala kretanja na medunarodnim tržištima. Model multiplikatora upriličuje utjecaj agregatne potražnje na razinu proizvodnje u nekom vremenu. Razlikujemo nekoliko modela multiplikatora — investicijski, državnih rashoda, otvorene privrede i monetarni multiplikator. 

Sažetak

Uključenost gospodarstva u svjetske gospodarske tijekova u današnjim procesima globalizacije postaje realnost i neminovnost za svako gospodarstvo. Efekti uključivanja privrede u svjetske tijekove mogu se sagledati kroz Keynesijanski model multiplikatora. Otvorena je ekonomija ona koja nema ograničenja u tržišnoj utakmici sa ostatkom svijeta. Neto izvoz ima multiplikativne efekte na kretanje proizvodnje i ovisan je o graničnoj sklonosti uvozu (MPm).

Sažetak

Moderni gospodarski sustavi su nezamislivi bez efikasnih i tehnološki naprednih financijskih sustava. Novac je u stvaranju financijskih tržišta imao presudnu ulogu i očevici smo kontinuiranih promjena oblika novca kroz povijest. Premještanjem štednje od nosioca viška štednje na investitore, banke osiguravanju potrebna sredstava za investitora uz ostvarivanje profita za sebe i imatelja viška štednje. Ekspanzijom kreditnog novca i depozitnog novca kontrola novčane mase od strane centralne banke postaje sve veći izazov u novije vrijeme. Važnost novca za proizvodnju i njezin utjecaj na output i cijene još je uvijek nepoznanica.

Sažetak

Na tržište novca utječe kombinacija želje javnosti da drže novac (potražnje) i monetarne politike centralne banke (fiksna ponuda novca). Njihovo medudjelovanje odreduje tržišni kamatnjak.

Čvršca  monetarna politika povećava tržišne kamatnjake i obrnuto. Monetarni mehanizam je složen proces u kojemu promjene kamatnjaka i cijene sredstava utječu na agregatnu potrošnju a time i na realni GDP. Učinci monetarne politike razlikuju se u dugom i kratkom roku. Za dugi rok vezan je pojam neutralnosti novca koji ostaje otvoreno pitanje.

Sažetak

Potencijalna proizvodnja neke zemlje je varijabla iz koje se u konačnici izvodi i sama agregatna ponuda iste.  Teorije ekonomskog rasta   (growth accounting)   istražuju doprinose svih pojedinačnih čimbenika proizvodnje rastu potencijalne proizvodnje u dugom roku. Medu njima valja izdvojiti količinu i kvalitetu radne snage, raspoloživost prirodnih resursa,  akumulaciju kapitala te tehnološke inovacije. Bit suvremenih teorija (model) rasta sastoji se upravo u važnosti koja se pridaje nekom od navedenih čimbenika proizvodnje u stimulaciji ili održavanju ekonomskog rasta.

Sažetak

Ekonomisti raspravu o prirodi i utjecaju inflacije na gospodarske tijekove još uvijek drže otvorenom. Poput bolesti inflacija dolazi u različitom intenzitetu i simptomima. Postavlja se uopće pitanje –da li je inflacija zaista bolest ili samo kratkoročno pogorašnje zbog prilagodavanja novonastalim promjenama u gospodarstvu. Usko vezana uz prirodu inflacije je nezaposlenost koju s obzirom na jačinu korelacije sa inflacijom možemo  smatrati jednim glavnih simptoma iste. Efekti inflacije u privredi ogledavaju se u preraspodjeli dohotka i bogatstva i pitanju efikasnosti. Zbog visokih troškova smanjenja inflacije ekonomisti s pravom postavljaju pitanje—postoji li drugi način?

Sažetak

Prikladnost primjene pojedinih makroekonomskih politika i njihov utjecaj na agregatnu potražnju važno je pitanje u postizanju ekonomskih ciljeva. Stavovi o stabilizacijskom ili destabilizacijskom utjecaju monetarne i fiskalne politike u potpunosti su oprečni kod večine ekonomista. Teorija neutralnosti novca u tome ima važnu ulogu. Može li novac imati aktivnu ulogu u oživljavanju agregatne potražnje? O tomu uvelike zavisi i proizvodnja u dugom roku što se može opisati—produktivnost nije sve, ali je u dugom roku skoro sve.

Sažetak

Razlike u produktivnosti, specijalizaciji i podjeli rada osnova su za postojanje medunarodne razmjene. Ona se javlja zbog različitih uvjeta proizvodnje, ekonomije opsega i specifićnosti ukusa. Međunarodna razmjena implicira uporabu različitih nacionalnih valuta i relativnih cijena na deviznim tržištima (devizni tečajevi). Devizne tečajeve odreduju složeni odnosi izmedu različitih zemalja—monetarna i fiskalna politika, izvozna konkurentnost, jedinični troškovi proizvodnje i drugo. Mjerenje svih međunarodnih transakcija neke  zemlje provodi se  skup  računa koji nazivamo bilanca medunarodnih plaćanja.

Sažetak

Načelo komparativne prednosti tvrdi da će svaka zemlja imati korist ako se specijalizira  u proizvodnji i izvozi ona dobra koja može proizvoditi uz relativno niži trošak (u kojima je relativno efikasnija od drugih zemalja). Svaka će zemlja imati koristi ako uvozi ona dobra koja proizvodi uz relativno viši trošak  (manje efikasna). Potpuna slobodna razmjena izjednačava cijene u zemlji s cijenama na svjetskom tržištu. Carine, kvote nameću se kao temeljne smjernice protekcionizma. Brojnost argumenata za odnosno protiv uvodenja carina otežava donošenje zaključaka o korisnosti ili šteta zatvorenosti privrede.

Sažetak

Svjetsku gospodarsku privredu uglavnom sačinjavaju privrede zemalja u razvoju  koje karakterizira nizak dohodak per capita. Ključ u razvoju leži u sposobnostima ljudi, prirodnim bogatstvima, zalihama kapitala i tehnologiji. Alternativni modeli razvoja pokušavali su dati odgovor na pitanje kako ostvariti razvoj. Medu njima valja izdvojiti mješovitu tržišnu privredu SAD-a te pristup nadziranog tržišta poput Japana i azijskih zmajeva. Dileme ekonomskog razvoja uključuju pitanje identificiranja strukture privrede koja će osigurati ubrzani razvoj—industrijalizacija, kapitalna, radna intenzivnost, agrarni razvoj, vanjska i unutarnja orijentacija, odnosa države i privrede.

Sažetak

Međunarodna razmjena uključuje upotrebu različitih nacionalnih valuta a time i postojanje međunarodnog financijskog sustava.  Razlikujemo tri temeljna sustava deviznih tečajeva; čistih plivajućih, fiksnih i sustav  nadziranih tečajeva. Međunarodne institucije stvorene nakon II svjetskog rata (MMF, Svjetska banka) nadziru sustave tečajeva i potpomažu zemlje u uravnoteženju njihovih bilanci plaćanja. Države se u kratkom roku međusobno povezuju utjecajima na količine tokova razmjene i kamatnjake a udugom roku modelima društvene štednje i investicija.

Sažetak

Sažetak

Sažetak

Sažetak